NTAWV HMOOB


Yeeb Nyiajsua Lis
Australia
15/04/1998

Nyob rau ntu no, peb yuav los xyuas txog ntawv Hmoob. Hmoob muaj puastsawg hom ntawv, lawv zoo li cas, hom ntawv twg yog hom Hmoob siv ntau tshaj plaws thiab hom teg thiaj yuav muaj txiajntsim ntau rau Hmoob, peb yuav muab txheeb- xyuas kom tseeb rau hauv no.

I. HMOOB MUAJ NTAWV THAUM TWG LOS LAWM

Raws li tej dabneeg hais, Hmoob kuj muaj ntawv los tau ntev lawm thiab, tiamsis, vim Hmoob nrog Suav ua rog, Hmoob ntshais tsam Suav paub txog Hmoob cov ntawv, ces Hmoob cia li muab Hmoob cov ntawv (cov tsiaj-ntawv uas sau rau ntawm daim ntawv) nqos rau hauv plab lawm. Txij li thaum ntawd los, ces Hmoob thiaj li tsis nrog luag muaj ntawv lawm.

Tshaj no, ib txhia Hmoob nyob rau Suav teb tseem hais ntxiv tias cov ntawv uas Suav siv nej hnub no, ces yog Hmoob cov xwb, vim Suav tuaj nyiag ntawm Hmoob mus siv.

Tej no yuav muaj tseeb baum li cas, tsis muaj leej twg yuav paub tau. Tiamsis, ib qho tseeb tshaj plaws uas sawvdaws tseem pom tau ntawm qhovmuag, ces yog ib co Hmoob nyob rau Suav teb tseem muaj ntawv Hmoob (uas muajntsis zoo li Soob Lwj Yaj cov) thiab tseem siv cov ntawv Hmoob no. Tsis muaj leej twg paub tau tias cov ntawv Hmoob no muaj los tau ho ntev lawm (100-200 xyoo? 50-60 xyoo?). Tej no, cia peb mam li taug-xyuas ntxiv mus lawm yav tom ntej.

Txawm li cas los, feem coob ntawm peb haiv Hmoob yeej pom tau tias peb ib txwm tsis nrog luag muaj ntawv. Yav dhau los, peb tsuas mus nrog lwm haiv neeg kawm luag tej ntawv thiab tej lus xwb. Los txog xyoo 1961, Hmoob thiaj li tau kawm, tau paub Txiv-Plig Nyiaj Pov cov ntawv Hmoob (Ntawv Hmoob Lastees, cov peb siv tamsis no rau ntawm no), ces txij li thaum ntawd los mus, Hmoob thiaj li muaj ntawv siv los txog nej hnub no. Yog peb xam txog cov ntawv Hmoob Lastees no xwb, ces peb hais tau tias Hmoob nyuamqhuav muaj ntawv los tsis tau ntev.

Txij li thaum ntawd los mus, lwm pab Hmoob kuj tau tsim lwm hom ntawv Hmoob los siv, xws li ntawv Hmoob Lauj-Foom, ntawv Hmoob Soob-Lwj Yaj thiab ntawv Hmoob Khivtias (Christian). Tsuastab, txhua hom ntawv Hmoob yeej muaj kev siv tsis dav baum li ntawv Hmoob Latees hlo li.

II. HMOOB COV NTAWV ZOO LI CAS

Ntawv Hmoob Lastees yog cov ntawv uas Txiv Plig Nyiaj-Pov (Ives Bertrais) thiab Yawg P.Smalley tsim tawm los. Lawv siv cov tsiaj-ntawv Lastees (Roman characters) los tsim ua cov ntawv Hmoob no. Lawv pib tsim thaum xyoo 1957 los mus. Tsuastab, tom qab lawv muab kho ntau zaus, lawv thiaj li tau muab luam tawm rau sawvdaws tau kawm, tau siv thaum xyoo 1961 los mus. Los txog nem no, cov Hmoob uas txawj cov ntawv no kuj muaj coob txog ntau txhiab leej thiab muaj nyob rau ntau lub tebchaws.

Ntawv Hmoob Lauj-Foom yog cov ntawv Hmoob uas Lauj Foom siv cov tsiaj ntawv Blog los tsim. Cov ntawv no kuj zoo siv lawm thiab, tiamsis, peb tsis paub tias tamsis no neeg puas nyiam siv lawm. Raws li peb xav mas, cov Hmoob yeej muab hom ntawv no tso tseg tas lawm.

Ntawv Hmoob Soob-lwj Yaj yog ib hom ntawv Hmoob uas txawv tshaj plaws. Cov ntawv no, Yawg Soob-lwj Yaj hais tias, yog Huabtais Ntuj xa neeg los qhia rau nws thaum ib tag hmo, es sawvdaws pw tsaug-zog tas lawm. Nws kawm tau tsheej tog xyoo, ces thiaj li kawm tiav. Cov tsiaj ntawv no kuj zoo li tsiaj-ntawv Lastees, tsiaj-ntawv Lavxias, tsiaj-ntawv Blog ua ke thiab muaj txog 100 tawm tus diam. Tiamsis, txhua lo lus Hmoob tsuas siv ob tug tsiaj ntawv los sau nkaus xwb. Cov neeg uas txawj hom ntawv no hais tias hom ntawv no zoo siv thiab nyeem tau nrawm dua ntawv Hmoob Lastees.

Ntawv Hmoob Khivtias yog cov xibhwb coj kevcai ntuj tshiab (Protestant) tsim tawm los. Lawv siv tsiaj-ntawv Blog los sau cov ntawv no. Cov ntawv no kuj muaj kev siv dav tsawv rau sab coj kevcai ntuj (lawv luam tau ib phau ntawv qhia kevcai ntuj - Bible- uas yog siv hom ntawv no los sau). Hom ntawv no kuj zoo siv lawm thiab, yog peb tseem nyob rau Blog teb.

III. HOM NTAWV TWG YOG HOM ZOO SIV TSHAJ PLAWS

Raws li peb pom, hom twg los nyias yeej muaj nyias qhov zoo thiab qhov tsis tshua zoo. Tsis muaj ib hom twg yuav haum siab tshaj plaws los zoo siv tshaj lwm hom tas nrho. Tsuastab, hom muaj nqi tshaj plaws yog hom uas neeg siv coob tshaj plaws, tabtxawm nws tsis tshua zoo los tsis txaus nyiam puas tsawg. Tamsis no, hom uas neeg siv ntau, siv dav dua ntais ces yog Ntawv Hmoob Lastees.

Vim li cas Hmoob ho siv hom ntawv no ntau tshaj plaws? Yog peb ua zoo xav, peb yuav pom tau tias hom ntawv no muaj ntau qhov zoo li no:

Tsuastab, hom ntawv no kuj tseem tsis tau zoo tastas, tseem muaj ntau qhov ntxim kho, ntxim hloov, es xwv nws thiaj li yuav zoo siv zujzus mus lawm yav tom ntej.

IV. KEV KHO NTAWV HMOOB LASTEES

Ntawv Hmoob Lastees, raws li peb sawvdaws paub, tseem muaj kev siv tsis yoojyim kiag li, vim peb tseem nyeem tau qeeb, tseem laj sau tau ib co tswvyim kom muaj qab, muaj hau los siv. Yog peb hloov tau, es ua kom cov tsiajntawv yoojyim tshaj ntawm no, ces peb txoj kev siv cov ntawv Hmoob Lastees yuav muaj kev ruajntseg los vam dav tshaj ntawm no. Peb muaj ob txog kev li ntawm no:

Yog peb tsoom Hmoob pom-zoo no, peb muab cov tsiaj ntawv hloov mus li no:

Yog peb hloov tau li no, ces peb cov ntawv kuj yoojyim zog tuaj lawm. Tshaj ntawd, qho tus tshiaj ntawv kuj raug raws lawv cov suab dua, xws li tus zh thiab yh. Ib qho uas peb tsis txhob to-taub yuamkev mag yog tsiajntawv tsis zoo li zauv (leb, arithmetic), es 1 ces yeej yog 1 xwb, peb yuav muab 1 ua 2 tsis tau, los 1thiab 1 yuavtsum yog 2 nkaus xwb, es tsis yog lwm yam. Tsiaj ntawv, peb yuav muab hloov li cas los tau tas, peb yuav muab cim lub suab twg los tau tas, xws li peb twb muab tus tsiajntawv r {ar} los cim lub suab {ro}: roobris. Yog li ntawd, peb yuav muab tus tsiaj ntawv twg los cim lub suab twg los yeej tau tas, nyob ntawm peb nyiam los peb pom-zoo xwb. Tsis muaj leej twg yuav los cheem tau tias tus tsiaj ntawv no yuavtsum muab cim lub suab no xwb thiaj li yuav raug los cam tau tias tus tsiaj ntawv no txuam rau tus no mas yuav tawm lub suab no xwb (n+p = np ?).

Yog yuav hais qhov tseeb, tsiaj ntawv yog ib co kab-kos uas peb siv los cim suab, cim lus xwb. Peb yuav muab lawv cim lub suab twg, lo lus twg los yeej tau tas.

Lwm txoj kev kho ntawv Hmoob Lastees kuj yog sau cov lo lus sib lo ua ke, xws li:

Yog peb nyiam sau ntawv sib lo li saum no, peb txoj kev siv ntawv Hmoob Lastees kuj yuav zoo tshaj, dav tshaj thiab raug tshaj qhov qub. Thaum peb nyeem, los peb kuj nyeem tau nrawmnroos, vim peb pom ntau lo lus ua ke. Yog peb pheej sau raws suab, muab ib suab ua ib koog ntawv, ua ib lo lus, mas kuj tsis raug raws kevcai sau lo lus lawm. Nws zoo li peb muab lus Askiv los sau li hauv qab no:

Yog cov neeg Askiv tsis sau lawv cov lus li peb pom saum no, ces peb txhob sau peb cov lus li peb nej hnub sau no thiab. Peb yuavtsum hloov, yuavtsum sau lus raws li lawv tej cim tiagtiag.

Kev kho ntawv Hmoob Lastees, peb tsuas hais los xaus li no xwb. Yog leej twg ho muaj tswvyim zoo tshaj ntawm no, nws yeejmeem hais rau sawvdaws paub thiab.


Jump to: [ LUS QHIB ] [ LUS ] [ LUS HMOOB] [ LUS HMOOB DAWB] [ LO LUS] [ SUAB LUS] [ KOOG LUS] [ NTU LUS] [ TXOJ LUS] [ KEV SIV LUS ] [ NTAWV HMOOB]

Back to: [Hmong Oz page] [Hmong Homepage]